Europska aquakultura

 
 
Važnost očuvanja

Provjere od strane službenika za kontrolu ribarstva sprječavaju prekomjerno izlovljavanje ribe.

Ribarska industrija EU-a druga je po veličini u svijetu. Godišnje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe. Ribarstvo i industrija prerade  ribe zapošljavaju više od 400.000 ljudi.

Prioritet ribarske politike EU-a je postići ravnotežu između osiguravanja konkurente ribarske industrije s jedne i održivih ribljih zaliha te održivog pomorskog eko-sustava s druge strane.

Za razdoblje od 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima na raspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potrošiti na prioritete postavljene od strane zemalja članica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama o tome što im je naviše potrebno. Novac se može iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvođača, sektor procesiranja i marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.

 
Nužna je dobra provedba

Kako bi osigurala poštivanje ograničenja vezanih za ribarstvo, postavljenih u interesu dugoročnog očuvanja zaliha ribe, EU je 2005. godine osnovala Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice. Agencija, čije je trenutno sjedište u Bruxellesu, trebala bi se u 2008. godini preseliti na svoju stalnu lokaciju u Vigo u Španjolskoj, europsku vodeću ribarsku luku. Agencija koordinira provedbu pravila za sprječavanje prekomjernog izlovljavanja ribe i zaštitu drugih oblika morskog života. Osim toga, ona osigurava obuku za inspektore i organizira zajedničko postavljanje inspektora iz više država članica Unije.

 
Međunarodna suradnja i pomoć

Ribarski sporazumi sa zemljama izvan EU-a i pregovori unutar regionalnih i međunarodnih ribarskih organizacija osiguravaju sprječavanje prekomjernog izlovljavanja ribe, ne samo u vodama EU-a, već i u onima iz čitavog svijeta. Istovremeno, ribarima EU-a pružaju pristup ribi u udaljenim vodama. Zemljama u razvoju EU plaća za pravo pristupa, a novac dobiven tim putem uvelike se ulaže u ribarske industrije tih zemalja te u izgradnju njihovih ribljih zaliha.

 
Razvijanje akvakulture

Akvakulturom se može nadoknaditi smanjenje zaliha divlje ribe. Već sada 20% ukupnog izlova Europske unije dolazi iz uzgajališta riba. Mekušci, školjke, potočna pastrva i losos spadaju u najvažnije proizvode akvakulture, no u nekim zemljama važno mjesto zauzimaju i šaran i deverika.

Akvakulturna industrija EU-a raste sporije od industrije ostatka svijeta. Europska komisija razmatra uvođenje dodatnih koraka za razvoj potencijala ove industrije. Ključni izazovi uključuju manjak prostora i vode dobre kvalitete, te visoke standarde zaštite javnog zdravlja i okoliša. Europska aquakultura prednjači u održivom razvoju u svijetu, i po pitanju socijalnih učinaka i učinaka na okoliš, no to otežava tržišno natjecanje s proizvođačima iz drugih zemalja, posebice iz Azije i južne Amerike.

 
Pomorska dimenzija

EU ima više mora nego kopna te predstavlja najveći svjetski pomorski teritorij. Ima ukupno 1200 luka, a oko 90% ukupne vanjske trgovine i 40% unutarnje obavlja se morskim putem. Trgovačka flota Europske unije najveća je na svijetu.

Pomorske regije sačinjavaju više od 40% bruto domaćeg proizvoda EU-a, a u njima živi 60% populacije Unije. Oko 5% BDP-a dolazi izravno iz pomorskih industrija i usluga. Broj je puno veći kada se uzmu u obzir neizravni doprinosi iz drugih sektora, poput turizma.

Kako su ribarska politika i politika zaštite okoliša već neko vrijeme percipirane kao dvije strane iste medalje, EU sada preuzima šire gledište kako bi obuhvatila sve koristi našeg pomorskog prostora. Cilj je ojačati europska pomorska istraživanja, tehnologiju i inovacije. To se uklapa u Lisabonsku agendu za veći broj kvalitetnijih poslova i rast, te u Unijinu posvećenost osiguravanju da gospodarski razvoj ne ugrožava održivost okoliša. Integrirana pomorska politika obuhvaća pomorski prijevoz, konkurentnost kompanija u pomorskom sektoru, zapošljavanje, znanstvena istraživanja, ribarstvo i zaštitu morskog okoliša.

Kako bi naglasila važnost ovog sektora, Europska komisija je 20. svibnja proglasila Europskim danom pomorstva. Prvi Europski dan pomorstva obilježen je 2008. godine. 

 

Branka Kalle 

Predsjednica Savjeta 

Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

Tagged , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: