Projekt CCRES AQUAPONICS

 

 

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

predstavlja Vam 

 

 


 Projekt

CCRES AQUAPONICS

 

Posljednje je desetljeće akvakultura najbrže rastući sektor proizvodnje hrane, već je sad svaka treća riba koja se nađe na tanjuru uzgojena , manji su troškovi ulaganja, a veći je prinos ribe i morskih vrsta.

Uskoro bi zbog ekspanzije čovječanstva, zbog kojeg se svakodnevno izlovljava sve više i više ribe za prehranu, moglo doći i do nestašice te prehrambene namirnice, ali isto tako i zbog sustavnog zagađenja mora kemijskim spojevima koji također uništavaju riblju populaciju u prirodi. Zbog toga su mnoge zemlje morale preći na kontrolirani uzgoj u kojem je veći postotak preživljavanja ribe, bolja iskoristivost hrane te brži napredak ribe, te su razvile akvakulturu, uzgoj organizama u vodenoj sredini pod kontroliranim uvjetima.
Posljednje je desetljeće akvakultura najbrže rastući sektor proizvodnje hrane. Naime, smatra se kako će već za desetak godina više od polovice prehrambenih proizvoda iz mora biti uzgojeno, a prema nekim podacima, već je sad svaka treća riba koja se nađe na tanjuru uzgojena. Naime, u akvakulturi su manji troškovi ulaganja, a veći prinos ribe i morskih vrsta.
U primjeni akvakulture poseban je svjetski ugled stekao Izrael, koji je uz veliku nestašicu vode upravo u pustinjskim područjima napravio velike uzgojne bazene. Izraelska se akvakultura intenzivno razvija te danas obuhvaća uzgoj različitih slatkovodnih i morskih vrsta.
Jedna od specifičnosti izraelske primjene akvakulture su tzv. recirkulacijski sustavi, odnosno sustavi uzgoja akvatičnih organizama u recirkulacijskom protoku vode s minimalnim izmjenama i gubicima vode. Posebno praktična metoda u područjima udaljenim od izvora vode, osobito pustinjskim predjelima. Svaka se kap vode, naime, maksimalno iskoristi.

U Hrvatskoj akvakulturu najvećim dijelom čini uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta poput šarana i pastrve u kontinentalnim dijelovima zemlje te uzgoj orade, brancina i školjkaša u marikulturi. Hrvatska je izuzetno bogata vodenim resursima, ali zbog nedostatka tehnologije i slabe zainteresiranosti nije razvila veću proizvodnju. Naročito bi se u Hrvatskoj moglo poraditi na povećanju uzgajališta pastrve prema načelu dobre filtracije vode na farmama, čime bi se povećala i produktivnost rijeka. Isto tako zbog sve većeg zagađenja morskog ekosustava za očekivati je u skoroj budućnosti da će i Hrvatska marikultura morati iskoristiti tehnike recirkulacijskih sustava kako bismo umanjili štetne učinke kaveznog uzgoja i prekomjeran izlov ribe te tako očuvali prirodne ljepote našeg mora i biološku raznolikost.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije

otišao je i korak dalje kroz

projekt  

CCRES AQUAPONIC.

 

                                       Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012

                                                              karitativno je  podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.

 

CCRES AQUAPONICS  je nastao u ljeto 2011.godine spajanjem tehnike recirkulacijskih sustava uzgoja riba i klasičnog hydroponicsa.
Hydroponics je uzgoj biljaka kod kojeg se korjen biljke nalazi u vodi u kojoj su otopljene hranjive tvari i potrebni elementi za njen rast i dozrijevanje.Jedina mana hydroponicsu je ta da se u vodu ubacuju kemijske tvari potrebne za rast biljke.

 

 

 

Ribe koje su korištene u Projektu CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012 su 

                                                             japanski KOI šarani, koje smatramo najboljima za proizvodnju.

                                                            

U CCRES AQUAPONICS-u intenzivna aquakultura integrirana je s intenzivnim stakleničkih hydroponic sustavom uzgoja povrća. Organske biljne sorte se uzgajaju u plitkim posudama kroz koje cirkulira voda iz bazena s ribama prepuna organskim hranjivim dodacima, koje ispušta riba, koji služe za rast biljaka bez kemijskih dodataka .

 

 

 

Sve vrste salate, crveni i bijeli luk, bosiljak, paprika i krastavci mogu se uzgajati u sustavu.Ovakav uzgoj je idealan za obiteljsku proizvodnju gdje se na nekoliko četvornih metara može postići neovisnost od velikih proizvođača i trgovačkih lanaca koji serviraju hranu proizvedenu tisućama kilometara od krajnjeg kupca. Recirkulacijskim protokom voda koja se vraća u bazen s ribama u potpunosti je čista iidealna za nesmetan rast ribljih vrsta.

 

 

                                                    Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012

                                                              karitativno je  podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.

Prednosti su:

– neovisnost
– proizvodnja je moguća tijekom cijele godine;
– površina za uzgoj je maksimalno iskorištena;
– nema plodoreda;
– stupanj automatizacije je visok;
– biljkama se dodaju organska hranjiva koja su joj potrebna za rast i razvoj u pojedinoj fazi proizvodnje;
– prinosi su znatno veći od uzgoja u tlu, kao i razdoblje plodonošenja;
– potrošnja vode, hranjivih tvari i sredstava za zaštitu bilja svedena je na minimum;
– smanjeno je onečišćenje okoliša;
– smanjena je pojava bolesti i štetnika;
– proizvodnja je moguća na površinama gdje nije moguć uzgoj u tlu zbog primjerice velike onečišćenosti, zaslanjenosti, kiselosti tla i sl. ;
– manje ljudskog rada pri obradi, kultivaciji, dezinfekciji i sl.
– nusprodukt su ribe koje se uzgajaju do konzumne veličine.

 

 

                                                   Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012

                                                              karitativno je  podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Ovo su bile kratke crtice o projektu CCRES AQUAPONICS, namjenjene isključivo kao informacija.Mišljenja smo da bi ovaj projekt mogao biti pozdravljen od ljudi kojima je dosta plaćanja visokih cijena svih vrsta salata i ribe.Samo pokretanje i proizvodnja idealna su kao hobi za uzgoj u dvorištu iza kuće, garaži, podrumu ili malom plasteniku.

 

Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012

                                                              karitativno je  podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Naravno da bi ovakav uzgoj mogao proći i u intezivnoj proizvodnji.
Na površini od 1 ha moguće je proizvesti otprilike 30 000 biljaka rajčice sa prinosom od oko 400 t/ha, da ne govorim o uzgoju salata koje bi se “brale” svakih 20-tak dana ,što predstavlja puno veći prinos u odnosu na uzgoj u tlu na otvorenoj površini. Ovakva proizvodnja predstavlja najintenzivni oblik poljoprivrede, koji sa svojim brojnim prednostima može u potpunosti ispuniti zahtjeve potrošača za kvalitetnim proizvodom, te proizvođaču osigurati dobar posao.

 

Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012

                                                              karitativno je  podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.

Više informacija o Projektu CCRES AQUAPONICS na :
http://ccresaquaponics.yolasite.com/
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte.

 

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)

Tagged , , , , , , , , , , , , , , , , ,

8 thoughts on “Projekt CCRES AQUAPONICS

  1. Uzgoj vodenih organizama u Republici Hrvatskoj obuhvaća uzgoj u moru i u slatkim (kopnenim) vodama.
    Marikultura Republike Hrvatske uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i školjkaša. Ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 12.000 tona, ukupne vrijednosti oko 876 milijuna kn (120 milijuna €). Ukupna proizvodnja u marikulturi u 2010. godini iznosila je 10.892 tone.

    Uzgoj bijele ribe podrazumijeva zatvoreni uzgojni ciklus čije se prve faze odvijaju u mrjestilištu, a zatim u plutajućim kavezima u moru. Uzgoj je za rasprostranjen u svim obalnim županijama, dominantno u Zadarskoj županiji. U uzgoju bijele ribe dominiraju lubin (Dicentrarchus labrax) i komarča (Sparus aurata) s proizvodnjom od oko 5.000 tona godišnje. Glavnina uzgojene bijele ribe plasira se na domaće tržište i tržište EU (Italija). U registru uzgajivača MPRRR nalazi se 30 tvrtki koje uzgoj obavljaju na moru na ukupno 47 lokacija. Za proizvodnju mlađi registrirana su tri mrjestilišta.

    Uzgoj tuna (Thunnus thynnus) se temelji na ulovu manjih tuna iz prirode (8-10 kg) i njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine (30 i više kg). Uzgoj se odvija u plutajućim kavezima u moru. Zastupljen je u Splitsko-dalmatinskoj i dominantno u Zadarskoj županiji. Godišnja proizvodnja plavoperajne tune iznosi oko 4.000 tona i namijenjena je gotovo u cijelosti japanskom tržištu. U registru uzgajivača MPRRR nalazi se 5 tvrtki koje uzgoj obavljaju na moru na ukupno 10 lokacija.
    Uzgoj školjkaša uključuje uzgoj dagnji (Mytilus galoprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) na pergolarima u posebno kontroliranim područjima kao što su zapadna obala Istre, Novigradsko more, Velebitski kanal, ušće rijeke Krke, Malostonski zaljev i Malo more. Proizvodnja se temelji na sakupljanju mlađi iz prirode i iznosi oko 3.000 tona daganja i oko 1 milijun kamenica godišnje. Ukupna proizvodnja plasira se na domaće tržište uslijed nemogućnosti izvoza na EU tržište.

    Uzgoj slatkovodnih vrsta ribe (slatkovodna akvakultura) obavlja se u Republici Hrvatskoj na dva načina, kao uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) vrsta i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta. Slatkovodnom akvakulturom se bavi oko 50 ovlaštenika povlastice za akvakulturu, koji su kao pravne ili fizičke osobe registrirani za obavljanje djelatnosti slatkovodnog uzgoja. Uzgoj šaranskih vrsta većinom podrazumijeva kontrolirani uzgoj šarana (Cyprinus carpio) u monokulturi ili polikulturi s drugim vrstama, od kojih su najzastupljenije bijeli amur (Ctenopharyngodon idella), sivi glavaš (Hypophthalmichthys nobilis), bijeli glavaš (Hypophthalmichthys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca), štuka (Esox lucius) i linjak (Tinca tinca). Proizvodnja je u najvećoj mjeri poluintenzivna, a proizvodni ciklus u pravilu traje 3 godine. Hladnovodni uzgoj se prvenstveno odnosi na uzgoj kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss), a tek manjim dijelom proizvodnju potočne pastrve (Salmo trutta m . fario), s proizvodnim ciklusom od oko 2 godine.

    Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe iznosila je u 2010. godini oko 9.500 tona, od čega oko 6.500 t otpada na proizvodnju šaranskih vrsta te oko 3.000 t na uzgoj pastrvskih vrsta, što u odnosu na 2009. godinu predstavlja ukupno povećanje proizvodnje od oko 2.000 t. Istovremeno, ukupna proizvodnja konzumne ribe koja je plasirana na tržište iznosila je u 2010. godini oko 5.070 tona te se nije značajno promijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran (Cyprinus carpio) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), a potom slijede biljojedne vrste slatkovodnih vrsta te ostale vrste u slatkovodnom uzgoju, čija je proizvodnja u pravilu ispod 50 tona godišnje.

    U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini bilo 23 toplovodnih (ciprinidnih) i 24 hladnovodnih (salmonidnih) ribnjaka. Ukupne proizvodne površine toplovodnih ribnjaka iznosile su u 2010. godini 10.226 ha, a hladnovodnih 50.258 m2.

  2. Potpore u ribarstvu obuhvaćaju prije svega mehanizme strukturne potpore, potom državne potpore i cjenovne potpore. Osim ovih, postoje i interventni mehanizmi potpora sektoru kao i potpore sektoru temeljem Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu. Osim ovih, dio potpora koji je bio omogućen sektoru u predpristupnom razdoblju odnosio se na financiranje projekata iz SAPARD i IPARD okvira. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj Uniji predpristupni fondovi zamjenjuju se strukturnim fondom – Europskim fondom za ribarstvo, u okviru kojega su omogućena sredstva namijenjena financiranju i sufinanciranju različitih projekata u ribarstvu.
    Strukturne mjere i mehanizmi uspostavljeni su 2010. godine, i obuhvaćaju niz različitih mjera. Sukladno nacionalnom pravnom okviru, ali i pravnom okviru EU, strukturne mjere grupirane su u nekoliko velikih područja prioriteta ili osi. To su prilagodba ribarske flote, razvoj akvakulture, gospodarskog ribolova na slatkim vodama, prerade i marketinga proizvoda ribarstva, projekti od zajedničkog interesa, održivi razvitak područja i zajednica koje ovise o ribarstvu i tehnička pomoć. Svako od ovih područja prioriteta obuhvaća niz provedbenih mjera. Mjere imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost i ekonomsku isplativost sektora.
    Mjere koje će se financirati određuje Ministarstvo, a natječaje raspisuje i provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Mjere se definiraju pravilnicima, a popis planiranih mjera za 2011. godinu u okviru strukturne potpore nalazi se ovdje te na stranicama Agencije.
    Kako bi mogla koristiti raspoloživa sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo, Republika Hrvatska mora izraditi dva dokumenta koja mora potvrditi Europska komisija. To su Nacionalni strateški plan i Operativni program za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo. Ti dokumenti moraju sadržavati ciljeve i mjere, te izvore financiranja i predviđene iznose. Oba dokumenta su u izradi i na ovim stranicama moći ćete pratiti rad i konzultacije na njihovoj izradi.
    Iz Europskog fonda za ribarstvo moguće je financirati niz različitih mjera, počevši od povlačenja iz ribolova, gubitka ribolovnih mogućnosti, izgradnje prerađivačkih kapaciteta, povećanja kakvoće proizvoda, opremanja luka i iskrcajnih mjesta i slično. Vrlo značajno područje prioriteta su mjere usmjerene održivom razvitku područja i zajednica koje ovise o ribarstvu. Ovaj skup mjera počiva na lokalnim inicijativama, i podrazumijeva osnivanje takozvanih lokalnih akcijskih grupa. Više o ovom području prioriteta te o njegovim mogućnostima pročitajte na FARNET-u.
    Osim strukturnih mehanizama, potpore u sektoru ribarstva moguće su i kao državne potpore. Takve potpore moraju biti u skladu sa smjernicama o državnim potporama u sektoru, i mogu se dodjeljivati pojedinačno ili kao horizontalni mehanizmi. Državne potpore mogu davati centralna tijela ali i jedinice lokalne uprave i samouprave. Ocjenu prihvatljivosti državnih potpora obavlja u određenim slučajevima Ministarstvo, a po pristupanju RH u EU u određenim slučajevima Europska Komisija. Na ovim stranicama moći ćete pronaći sve informacije vezane uz ovaj segment potpora.
    Osim navedenih, u sektoru ribarstva moguće su i potpore male vrijednosti. Način njihove dodjele određen je pravnom stečevinom Europske Unije, i po pristupanju RH EU one će se moći dodjeljivati sukladno tom propisu.

  3. Organizacija tržišta u Republici Hrvatskoj počiva na ribarskim zadrugama, otkupnim stanicama i registriranim prvim kupcima. Prva prodaja se sukladno Zakonu o morskom ribarstvu smije obavljati samo registriranim prvim kupcima. Ulovni proizvodi ribarstva u prvu se prodaju mogu stavljati sukladno propisima o tržišnim standardima (prezentacija, prezervacija, svježina i kategorija veličine).
    Kanali prodaje i organizacija tržišta razlikuju se za bijelu i plavu ribu. Veliki dio ulova bijele ribe (koćarski ribolov, ribolov mrežama potegačama i sl.) nakon prve prodaje namijenjen je izvozu, dok ulov male plave ribe predstavlja sirovine za konzerve, soljenje i za hranu u uzgoju tuna.
    Ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost izvoza proizvoda ribarstva u 2010. godini bila je 113.119.244 USD (29.375 tona) u dijelu svježe ribe, te 22.276.036 USD (4.575 tona) u dijelu prerađevina (konzervi). Ukupno, izvoz je dakle dosegnuo vrijednost 135.395.280 USD.
    Izvoz tune (ukupne vrijednosti 42.775.405 USD u 2010. godini) zauzima visoko peto mjesto u ukupnom izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske. Najznačajnija tržišta su Japan, Italija i Španjolska.
    Vrijednost uvoza proizvoda ribarstva u 2010. godini bila je znatno niža od vrijednosti izvoza. Svježih, smrznutih i soljenih proizvoda uvezeno je ukupno 34.865 tona, vrijednosti 78.433.000 USD. Konzerviranih proizvoda uvezeno je 6.346 tona, ukupne vrijednosti 23.967.654 USD. Najznačajniji proizvodi u uvozu bili su smrznuta haringa i smrznuta lignja.
    Sukladno Zakonu o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, tržišni standardi donose se za određene proizvode ribarstva i primjenjuju se kod njihove prve prodaje. Standardi obuhvaćaju kategorije veličine i ocjenu svježine i čine temelj za određivanje iznosa tržišnih intervencija. Tržišne intervencije mogu se isplaćivati samo putem priznatih organizacija proizvođača. Republika Hrvatska u postupku je uspostave organizacija proizvođača, kako bi se omogućilo aktiviranje svih raspoloživih mehanizama uređenja tržišta.
    Obzirom na orgaizaciju sektora i nepostojanje organizacija proizvođača kako su one definirane u Europi, u Hrvatskoj postoji dugogodišnja tradicija organiziranja u zadruge. MPRRR je donijelo pravilnike koji podrobnije uređuju ova pitanja, i daju okvire za priznavanje zadruga. Priznate zadruge subjekti su koji mogu koristiti raspoložive mehanizme potpore.

  4. Inspekciju, nadzor i kontrolu u području ribarstva u Republici Hrvatskoj obavlja nekoliko različitih službi. Najznačajnija je ribarska inspekcija MPRRR, koja je ujedno i jedina strogo specijalizirana za obavljanje inspekcije, nadzora i kontrole u ribarstvu. No, zbog velike duljine obale i niza različitih oblika djelatnosti u sektoru ribarstva, za obavljanje inspekcije ovlašteni su i inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe i policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, potom ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske te gospodarski inspektori Državnog inspektorata (u dijelu prometa riba i drugih morskih organizama). Sva ova tijela surađuju kroz Vladinu Koordinaciju za nadzor i kontrolu na moru, ali i kroz druge okvire (pravilnike i/ili sporazume o suradnji, strateškim dokumentima, akcijskim planovima i slično).
    Inspekcija, nadzor i kontrola u Europskoj uniji čine značajan element provedbe odredbi zajedničke ribarstvene politike, te se poseban naglasak stavlja na osposobljenost, opremljenost i učinkovitost inspekcijskih službi.
    Na ovim stranicama moći ćete pronaći informacije o radu ribarske inspekcije, kao i linkove na druga tijela uključena u ove poslove.

  5. Pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona – Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05-proćišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10).

    Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije uređuju pojedina pitanja.

    U sektoru morskog ribarstva najznačajniji se odnose na tehničke mjere regulacije ribolova, određivanje mjera zaštite resursa kroz minimalne ulovne veličine i određivanje područja posebne regulacije, određivanje tehničkih karakteristika alata, način vođenja i dostave podataka o ribolovu kao i način izdavanja povlastica. Posebnim je pravilnicima uređeno pitanje rekreacijsko i športskog ribolova na moru, kao i pitanje malog i malog obalnog ribolova. Još jedan značajan segment odnosi se na marikulturu, gdje pravilnici određuju način izdavanja povlastice te podrobno uređuju pitanja samog uzgoja.

    U segmentu slatkovodnog ribarstva pravilnicima se uređuje gospodarski (ulovne kvote, način izdavanja povlastica, područja ribolova) i športsko-rekreacijski ribolov (ribolovna prava i upravljanje resursima na dodijeljenim vodama) te akvakultura odnosno uzgoj u slatkim vodama.

    Strukturne potpore i uređenje tržišta odnose se na sve segmente proizvodnje i uređenja sektora. Podzakonskim propisima uređena su pitanja udruživanja u ribarstvu (zadruge i organizacije proizvođača), pitanja tržišnih standarda proizvoda ribarstva kod prve prodaje, potom pitanja načina financiranja i same provedbe mjera strukturne politike.

    Osim pravnog okvira koji je definiran zakonima iz područja ribarstva, za cjelokupan sektor značajni su i propisi iz nadležnosti drugih tijela državne uprave, prvenstveno propisi iz područja sigurnosti hrane, zaštite okoliša i graditeljstva, zaštite prirode i pomorstva.

  6. Human and Ecosystem Health

    CCRES ’s research program in Human and Ecosystem Health focuses on the connections between people and freshwater. Our researchers are improving public health and fostering ecosystem sustainability through basic and applied research on stormwater runoff, sewer overflows, beach health, known and emerging environmental contaminants, and other issues related to water quality and quantity.

    CCRES’s research in this area is critical as climate change, escalating human activity and development, and a growing world population place increasing stress on water resources used for human consumption, food production, sanitation, and recreation.

    Human and ecosystem health research encompasses toxicology, microbiology, genetics, genomics, public health, urban planning, and other related disciplines.

  7. A major effort at CCRES AQUAPONICS focuses on water reuse and on finding ways to dispose of any solid fish waste. CCRES AQUAPONICS is working to use wastewater from freshwater farming and solid waste from saltwater farming to grow wetlands plants for habitat restoration projects.

  8. CCRES AQUAPONICS Volunteer Activities

    Educational Assistants
    Aid in teaching pre-designed classroom & field programs for student groups from two – adult.

    Fisheries Assistants
    Assist with fish maintenance, data entry and field work.

    Plants Assistants
    Assist with plants maintenance,data entry and field work.

    Office Assistants
    Assist with clerical duties such as mailings and data entry.

    Technical Assistants
    Help develop presentations (PowerPoint), database (Access) and web materials.

    Communications
    Assist with data entry, marketing, surveys, web support and photographic database. Help track news about CCRES AQUAPONICS in local and national media.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: